To što je platio zemljište, sačinio kupoprodajni ugovor, upisao se kao vlasnik i pribavio posjedovni list, Cetinjaninu Iliji Đuroviću nije bilo garancija i da svojom zemljom može slobodno da raspolaže. Ubrzo nakon kupovine, saznao je da se ni jedna od parcela ne vodi na njegovo ime.

Slučaj Cetinjanina Ilije Đurovića jedan je od 34 u Crnoj Gori, koji je preko 20 godina u sudskim fiokama, a kome se epilog ne nazire ni danas. Kada je 1995. godine od svog sugrađanina kupio preko 13.000 metara kvadratnih zemljišta i upisao se kao vlasnik nepokretnosti u katastarskoj opšini Dobrsko selo, naš sagovornik nije ni slutio da će plan o porodičnom biznisu zamijeniti agonijom u sudskim salama.

– Zamisao mi je bila da na tom imanju na Cetinju napravim veliku štalu i veliku klanicu, jer sam na Cetinju, u gradu, imao mesaru i plaćao zakup za prostor. Četvoro djece sam od tih prihoda planirao da školujem i izvedem na put. No, brzo nakon kupovine, na kojem god dijelu imanja sam se pojavio, pojavljivali su se novi vlasnici i tjerali su me sa tog imanja. Tada sam bio prinuđen da se obratim cetinjskom katastru da napravimo premjer, nisu mi izašli u susret. Od 13.600 metara kvadratnih zemljišta koje sam kupio, danas nemam ni jedan jedini metar – kaže Ilija Đurović.

Nakon što je platio zemljište, sačinio kupoprodajni ugovor, upisao se kao vlasnik i pribavio posjedovni list, ovaj Cetinjanin je saznao da se neko grubo poigrao sa njegovim pravom na mirno uživanje imovine, te utvrdio da se nijedna od kupljenih parcela za koje plaća porez ne vodi na njegovo ime. Ilija se tada obratio Upravi za nekretnine u kojoj je, kako tvrdi, umjesto dokumentacije kojom bi potvrdio vlasništvo, dobio uput da pravdu zatraži na sudu.

– Sa Upravom za nekretnine sam imao loše iskustvo, obraćao sam im se više od deset puta, čak su me slali sa Cetinja u Podgoricu, gdje su me uvijek upućivali na sud. Evo koliko je vremena prošlo, ja svoje pravo nijesam uspio da ostvarim. Nadam se da svojoj djeci u amanet neću morati da ostavim ovaj spor koji je zbog banalne stvari – dokazivanja granica međa započet prije četvrt vijeka – kaže Đurović.