Ukratko: političari iz predhodne Vlade su jos jednom uspjeli da setom loših odluka, koje su uključivale i oglušavanje o preporuke EK i Venecijanske komisije, smanje ionako skromne domete u EU integracijama i dodatno srozaju ugled Crne Gore u međunarodnim okvirima.

Ono što dodatno zabrinjava je što ubrzo nakon svakog objavljivanja izvještaja EK, kao po ključu, slijedi talas relativizacija i tumačenja- ovih dana od bivšeg premijera do aktuelnog predsjednika države- koja su višestruko opasna jer prije svega obmanjuju javnost sa svojim populističkim i neznalačkim tumačenjem zaključaka, a odnedavno čak i komentarima sadržaja- šta je i kako trebalo pisati- što je u diplomatskim terminima praktično skandal.

Sto se tiče oblasti iz izvještaja koje blisko pratimo, slika je prilično siva: od stagnacije do nezadovoljavajuće implementacije u insitucionalnom i zakonodavnom okviru.

Ljudska prava

Kako se navodi u ovogodišnjem izvještaju Crna Gora u velikoj mjeri nastavlja da ispunjava svoje međunarodne obaveze u pogledu ljudskih prava ali su potrebni dodatni napori kako bi se zakonodavni i institucionalni okvir implementirao.

Ono što nije promaklo Evropskoj komisiji, a na što NVO 35mm svojim programima i projektima skreće pažnju, jeste da su najranjivije grupe društva (Romi i Egipćani, osobe sa invaliditetom i LGBTIQ osobe) i dalje izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinu iz mržnje. Takođe još jedna ranjiva kategorija – žene, su i dalje ugrožene s obzirom da je nastavljen rast broja femicida. Osim femicida, javno izražena mizoginija, rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom ostaje pitanje koje izaziva ozbiljnu zabrinutost Evropske komisije. U Izvještaju se navodi da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se osiguralo efikasno sprovođenje zakona, pristup pravdi i sprovođenje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za ugrožene grupe.

Mi i dalje smatramo da najranjivijim grupama društva nije potrebno samo pomoći kroz pomenute mehanizme, već i kroz kontinuiranu edukaciju na svim nivoima, kao i podizanje svijesti građana/ki, ali i informisanje putem medija i senzibilizacijom cjelokupnog društva o položaju najranjivijih grupa.

Mediji, sloboda izražavanja i napadi

I pored ocjene da Crnu Goru krasi pluralizam medija i određeni nivo pripremljenosti u oblasti slobode izražavanja, Evropska komisija karakteriše napredak kao ograničen u ovoj oblasti. Napominju da, iako su obezbijeđeni brzi i efikasni odgovori na nove slučajeve nasilja na novinarima, izostaje efikasno sudsko praćenje starih slučajeva napada na novinare. Dodali bismo da se u većinski tehničkom mandatu Abazovića nastavio negativni trend gdje je direktno prvi čovjek vlade neprimjereno kritikovao rad njemu nepodobnih medija i NVO aktivista, i tako dodatno raspirivao vatru koja, primijetićemo, u ovako podijeljenom društvu, konstantno tinja a posljedice osjećaju upravo kontrolori svake vlasti- mediji i NVO.

Ovakav neodgovoran, neprimjeren i krajnje opasan primjer Abazovića i partija poput Demokratske Crne Gore, pa i najnovijeg primjera, pritisaka od strane tužilaštva na javno izgovorenu riječ, ne bi smjelo da bude praksa Vlade Milojka Spajića i nove većine, inače ćemo opet biti u začaranom krugu gdje verbalno nasilje prethodi fizičkom. A primjeri redakcije Standarda, M portala, Antene M, Pobjede a potom i NVO aktivista i žestokih kritičara Uljarević, Vujovića i Batrićevića jasno pokazuju da nijesmo spremni na kritiku i da sa najodgovornijih pozicija i dalje dijelimo na podobne i nepodiobne. To je praksa koju moramo eliminisati.

Medijski zakoni

Nakon što je prethodna Vlada uključila civilno društvo i medijske aktere u izradu nacrta novog medijskog zakonodavstva, ipak nije uspjela da finalizuje zakonske predloge i predstavi ih u Skupštini. Napominjemo da je NVO 35mm učestvovala, ne samo u izradi seta medijskih zakona, već i Medijske strategije. Proces je bio zadovoljavajući ali nema nikakav ishod. Aplelujemo da se set medijskih zakona što prije predstavi pred Parlamentom, a nakon toga i usvoji, kako bi izmjene u zakonima i podzakonskim aktima, pratile implementaciju Medijske strategije koju je u oktobru usvojila Vlada u tehničkom mandatu. Vladi Spajića ovaj set zakona trebalo bi da bude na listi prioriteta.

Saglasni smo sa konstatacijom Evropske komisije da su Crnoj Gori „potrebni trajni napori da bi se ispunili najviši standardi medijskog integriteta i odgovornost, suzbijanje dezinformacija i ograničavanje efekata uznemiravanja na mrežama, kao i suzbijanje govora mržnje”. Podsjećamo da i Medijska strategija, ali i set medijskih zakona donose neka rješenja za pomenuto, ali je potrebno prevashodno da se usvoje, a zatim i implementiraju.

Samoregulacija medija

I u ovom izvještaju se primjećuje da je medijsko okruženje veoma politički polarizovano, sa neujednačenom primjenom novinarskog etičkog kodeksa i profesionalnih standarda. Dijelimo mišljenje Evropske komisije da je potrebno uspostaviti kredibilne i efikasne mehanizme samoregulacije kako bi se ojačao integritet i profesionalizam medija. Ovo će, vjerujemo, biti jedan od težih zadataka medijske scene u Crnoj gori usljed podijeljenosti koja je čini se iz dana u dan sve većom, na šta konstantno ukazujemo, ali isto tako i jedini način da se vrati uloga medija kao čuvara demokratije, ali prvenstveno povjerenje građana/ki zbog kojih mediji i postoje.

Samoregulacija medija je neefikasna, čemu doprinosi i nizak nivo medijske pismenosti, naročito na portalima i društvenim mrežama, čiji je uticaj velik, a koji su najmanje regulisana oblast. Dodatno, moramo se kao društvo suprostaviti dezinformacijama i online uznemiravanju, koji poprimaju oblike epidemije i pozivamo odgovorne na poseban fokus kada je u pitanju ova oblast.

NVO 35mm je kroz učešće u radnim grupama u oblasti medija i digitalne transformacije dala doprinos razvoju profesionalne medijske scene, slobodnih medija i jednakog pristupa novim digitalnim i elektronskim uslugama. Posao u ovim oblastima nije okončan, određeni pomaci su napravljeni, ali mora još puno da se radi. Pozdravljamo konstantan monitoring u oblasti medija, za koji smatramo da je ključan ukoliko želimo da trasiramo put u EU na pravi način. Pozivamo vlasti da kontinuirano unapređuju status novinara, kao i zakone, kako bi bili što transparentniji, a sa posebnim osvrtom na Zakon o slobodi medija.

Novi mediji

Evropska komisija uviđa da su ranjive kategorije društva i dalje izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Na različitim novim i društvenim medijima se javno iznose takvi stavovi, udružuju se simpatizeri fašističkih ideja, bez ikakve adekvatne kazne za vrijeđanja, prijetnje i nanesene štete zajednicama i pojedincima. Poglavlje 10 nalaže da pravila štite potrošače i podržavaju univerzalnu dostupnost modernih usluga - prosječan crnogorski konzument/potrošač novih i digitalnih medija ne zna koja su njegova prava i obaveze, a mnogim modernim uslugama informatičkom pismenošću nije dorastao. Na to su uticali različiti faktori, briga zbog nedostatka osnovnih životnih potreba i ograničen pristup internetu. Univerzalna dostupnost podrazumijeva i da sav sadržaj bude dostupan osobama s invaliditetom, disleksijom, osobama sa različitim oštećenjima vida itd. U tom smislu, značajan dio populacije nema jednaka prava kada je dostupnost informacija u pitanju.

Pozivamo nadležne da usvoje set koraka i planova gdje o novim medijima moraju da razgovaraju multidisciplinarni timovi: oni koji se bave medijima, oni koji se bave razvojem tehnologije, predstavnici relevantnih institucija, predstavnici kulture, predstavnici ranjivih grupa. Strategije, načela i Zakoni se moraju razvijati zajedno sa novim medijima, kako bi bili vodilja, a ne naknadno saniranje štete.

Digitalna transformacija

Izveštaj Evropske komisije u okviru poglavlja 10 ističe usporen napredak Crne Gore u oblasti digitalne transformacije. Na ovo su, kako smo i ranije ukazivali, uticali politička nestabilnost, organizacione promjene, ali i sajber napad koji je ozbiljno narušio državnu IT infrastrukturu. Ono na šta bi kao organizacija stavili fokus je politička volja kao jedan od ključnih faktora u procesu uspješne digitalne transformacije, čemu prethodi politička stabilnost. Bez ove osnove možemo govoriti o ograničenom napretku kada su u pitanju upravljanje javnom upravom i ostvarivanje napretka u digitalizaciji. Ona je ključna za napredak u svim poljima u 21. vijeku.

Izveštaj takođe skreće pažnju na potrebu za pojačanom sajber sigurnošću kao odgovor na sajber prijetnje. Postoji jasna potreba za poboljšanjem infrastrukture, što je već prepoznato, ali prije svega na izgradnji povjerenja građana u digitalne usluge države.

Izveštaj ističe potrebu za usklađivanjem sa evropskim regulativama poput Digital Services Act i Digital Markets Act. Ovo su veoma važni koraci za dalje procese reforme i napredak kada je u pitanju digitalna transformacija, pogotovo jer govorimo o procesima za koje je potrebna saradnja više sektora, finansije koje često koče brži razvoj, ali i same tehnologije i ljudski kapaciteti za koje je neophodno umrežavanje na svakom nivou. Međutim, kao organizacija koja radi sa građanima i za građane, i u čijem su fokusu prije svega ljudska prava – kako u offline tako i u online prostoru, ponovo bi naglasili potrebu za konačnim usvajanjem Zakona o zaštiti podataka o ličnosti koji transponuje odredbe GDPR-a, jer je to ujedno i jedan od preduslova adekvatne zaštita ličnih podataka kada govorimo o harmonizaciji sa Digital Services I Digital Markets uredbama.

Umjesto zaključka ostavljamo građanima da sami prosude i presude. Ukoliko se ovakvi trendovi loših ocjena, stagnacija i otvorenog odbijanja da se određeni potezi usklade sa politikama EU, izvještaji EK nam neće više trebati. Biće to još jedna godina prilika koje je pojela politika.

                                                                                                                                                           NVO 35mm tim