Dok donosioci odluka najavljuju završetak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, novinari i novinarke u Crnoj Gori čekaju da obećanja o vladavini prava prerastu u konkretnu i djelotvornu zaštitu. Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, NVO 35mm upozorava da država, izostankom odlučne odgovornosti za napade na medijske radnike, svjesno ostavlja prostor da se nasilje ponavlja. Napredak u poglavljima 23 i 24 mora postati vidljiv i van zvaničnih izvještaja, posebno u trenucima kada je ugrožena bezbjednost onih koji rade u javnom interesu.

Da je situacija alarmantna potvrđuju i podaci Sindikata medija Crne Gore, prema kojima je do kraja oktobra ove godine evidentirano 18 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare, novinarke i medijske organizacije. Ovaj talas se nadovezuje na bilans iz 2025. godine, kada su zabilježena čak 33 slučaja – najviše otkad se vodi zvanična evidencija. Iza svake ove brojke stoje ljudi koji zbog svog profesionalnog angažmana trpe strah, pritiske i direktne posljedice po ličnu i porodičnu sigurnost. Pravda i zaštita su dug koji institucije prema njima moraju hitno da izmire.

Upravo nekažnjivost i neprimjereno blage sankcije postaju glavno pogonsko gorivo za nove prijetnje. Primjer kazne od 300 eura za prijetnje smrću Borisu Pejoviću i Balši Rudoviću – koja se uplatom u zakonskom roku svede na svega 150 eura – predstavlja neprihvatljivo blag i poražavajući odgovor na ugrožavanje ljudskih života. Takva kaznena politika ne samo da sistemski slabi povjerenje u institucije, već i otvoreno ohrabruje sve one koji zastrašivanjem pokušavaju da kroje novinarski rad. Prijetnja smrću mora biti shvaćena ozbiljno i kada je izgovorena i kada sud o njoj odlučuje. 

Zbog toga incidenti poput napada i zastrašivanja u Gornjem Zaostru, ponovljeni napad na Borisa Pejovića, kao i prijetnje upućene Drašku Đuranoviću, zahtijevaju potpuno utvrđivanje odgovornosti i izricanje sankcija koje zaista odgovaraju težini počinjenog djela. Medijski radnici ne smiju biti prepušteni procjeni hoće li ih država zaštititi tek onda kada verbalna prijetnja eskalira u fizičko nasilje.

Dodatnu zabrinutost i pitanje o kvalitetu i efikasnosti samih postupaka otvara i nedavno ukidanje osuđujućeg dijela prvostepene presude u slučaju napada na Anu Raičković, čime je predmet vraćen na ponovno suđenje. Uz apsolutno poštovanje nezavisnosti sudstva i prava svih učesnika u postupku, insistiramo da nadležne institucije obezbijede zakonit proces bez ikakvog nepotrebnog odlaganja. Nedopustivo je da se posljedice očiglednih procesnih propusta iznova prelamaju preko leđa onih koji godinama čekaju pravdu.

Činjenica da ni dvadeset dvije godine nakon ubistva Duška Jovanovića i osam godina nakon ranjavanja Olivere Lakić Crna Gora nema punu pravnu odgovornost za ove zločine, jasno pokazuje dubinu problema. Proteklo vrijeme ne umanjuje, već naprotiv, pojačava obavezu države da ove slučajeve konačno rasvijetli. U tom kontekstu, preporuke Komisije za praćenje istraga napada na novinare ne smiju ostati mrtvo slovo na papiru – javnost ima puno pravo da zna šta je od tih mjera sprovedeno, šta nije i ko je odgovoran za izostanak postupanja.

Istovremeno, politički funkcioneri moraju pod hitno prestati sa etiketiranjem i diskreditovanjem medija čija im pitanja ili uređivačka politika nijesu po volji. Obavljanje javne funkcije sa sobom nosi i posebnu odgovornost za svaku izgovorenu riječ, a pretvaranje novinara u legitimne političke mete samo dodatno otežava njihov ionako rizičan rad. Jednako odlučan i sistemski odgovor neophodan je i kada je riječ o zloupotrebi institucija kroz takozvane SLAPP tužbe, čija je jedina namjera da finansijski iscrpe medije i odvrate ih od izvještavanja o temama od javnog interesa.

NVO 35mm kategorički zahtijeva efikasne istrage, hitno utvrđivanje odgovornosti kako direktnih izvršilaca tako i samih nalogodavaca, kazne koje su srazmjerne težini djela i pravovremenu zaštitu ugroženih medijskih radnika. Od policije, tužilaštva i sudova ne tražimo obećanja, već konkretne rezultate i jasnu odgovornost za eventualne propuste. Crna Gora ne smije biti sigurna zona za napadače, dok god je bezbjednost onih koji izvještavaju u ime javnosti neizvjesna.

Milica Đokđurić, urednica medijskog programa NVO 35mm