NVO 35mm pozdravlja činjenicu da je Evropska komisija u Izvještaju o Crnoj Gori za 2026. godinu prepoznala napredak u oblasti slobode izražavanja i medijskih sloboda, kao i nastavak usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa evropskim standardima.

Ipak, pozitivna ocjena ne smije biti protumačena kao potvrda da su ključni problemi u ovoj oblasti riješeni.

Sloboda medija: zakonski okvir nije dovoljan bez njegove primjene

Evropska komisija ocjenjuje da Crna Gora obezbjeđuje odgovarajuće pravne garancije slobode izražavanja i okruženje koje medijima omogućava slobodan, nezavisan i profesionalan rad. Ipak, upozorava na rastuću zabrinutost zbog snažnog uticaja medija iz Srbije i domaćih medija u vlasništvu kompanija registrovanih u Srbiji, posebno u kontekstu narativa protiv ljudskih prava i učestalog govora mržnje. Komisija ukazuje i na izazove u praćenju i sprovođenju pravila o medijskim sadržajima.

Ovi nalazi ukazuju na potrebu da se medijski pluralizam ne posmatra samo kroz broj medija koji djeluju u Crnoj Gori, već i kroz transparentnost vlasništva, uređivačku nezavisnost, odgovornost i otpornost medijskog prostora na nedozvoljene uticaje. Neophodno je očuvati nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge i obezbijediti dosljedno postupanje prema svim medijima.

Posebnu pažnju zaslužuje stanje u Radio Televiziji Crne Gore. Evropska komisija ukazuje na dugotrajne sudske sporove u vezi sa imenovanjem generalnog direktora, koji otvaraju pitanja dosljednosti sudskih odluka i institucionalne stabilnosti Javnog servisa. Poštovanje pravosnažnih sudskih odluka i nezavisnost organa upravljanja moraju biti osnova njegovog rada.

U dijelu koji se odnosi na radna i sindikalna prava, Izvještaj prenosi zabrinutost sindikalnih predstavnika RTCG-a zbog, kako navode, neprimjerenih pritisaka menadžmenta, diskriminacije po osnovu sindikalnog djelovanja i kašnjenja u kolektivnom pregovaranju. Ove navode treba shvatiti ozbiljno i obezbijediti uslove u kojima zaposleni mogu slobodno da se sindikalno organizuju i zastupaju svoja prava, bez straha od posljedica.

Pozitivno je što je u junu 2026. godine potpisan novi kolektivni ugovor u RTCG-u, kojim su unaprijeđene zarade i prava zaposlenih. Ipak, ostaje otvoreno pitanje zaključivanja Granskog kolektivnog ugovora za medijsku djelatnost, na čije se odsustvo Evropska komisija ponovo osvrće. Komisija takođe ukazuje na to da su zarade novinara i dalje ispod državnog prosjeka, da je prekovremeni rad rasprostranjen i da nije uvijek adekvatno plaćen, kao i na ograničenja u socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju.

Važan dio slobode medija jeste i djelotvoran pristup informacijama u posjedu institucija. Komisija upozorava da izazovi u primjeni zakona ostaju prisutni. Zato je potrebno obezbijediti pravovremene odgovore na zahtjeve i proaktivno objavljivanje podataka od javnog interesa, kako bi novinari i građani mogli da kontrolišu rad vlasti. 

Bezbjednost novinara i zaštita od pritisaka

Evropska komisija konstatuje da su nadležni organi tokom 2025. godine uglavnom obezbjeđivali pravovremenu i djelotvornu institucionalnu i policijsku reakciju na nove slučajeve nasilja nad novinarima, ali upozorava da pojedinačni napadi i dalje postoje. Poziva i na efikasniju zaštitu novinara, uz davanje prioriteta istragama i sudskim postupcima u važnim starijim slučajevima.

Izvještaj se poziva na podatke organizacija koje prate stanje u ovoj oblasti, prema kojima su tokom 2025. godine zabilježena najmanje 33 slučaja zastrašivanja novinara. Većina se odnosila na onlajn prijetnje, verbalno zastrašivanje i uznemiravanje povezano sa političkim izvještavanjem, dok je manji broj uključivao fizičke napade. Izvještaj ukazuje i na nesrazmjernu izloženost novinarki ovakvim incidentima.

Posebno zabrinjava nalaz da su nastavljeni oštri verbalni napadi javnih funkcionera i političkih partija na medije, uključujući visoke predstavnike sektora bezbjednosti i odbrane. Od nosilaca javnih funkcija očekujemo da svojim postupanjem doprinose bezbjednosti novinara i da se uzdrže od njihovog etiketiranja i diskreditovanja. 

Važno je što je prepoznat značaj Mehanizma za bezbjednost novinara, čije je uspostavljanje inicirao Sindikat medija Crne Gore. Njegov doprinos boljoj koordinaciji institucija, dostupnijoj podršci novinarima i sistematičnijem praćenju prijavljenih slučajeva predstavlja važan korak, ali ne može zamijeniti odgovornost policije, tužilaštva i sudova da svaki slučaj istraže i procesuiraju efikasno. 

Evropska komisija ukazuje i na to da Crna Gora još nema posebno zakonodavstvo usklađeno sa evropskim okvirom za zaštitu od SLAPP tužbi. Takva zaštita je važna kako bi se spriječilo da se sudski postupci koriste kao sredstvo pritiska i zastrašivanja novinara, medija i drugih aktera koji djeluju u javnom interesu.

Digitalna prava: od usvajanja propisa do odgovorne primjene

U oblasti digitalizacije, napredak u usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa evropskim pravilima predstavlja važan korak, ali se stvarni rezultati mogu mjeriti tek kroz njihovu primjenu i zaštitu prava građana u digitalnom prostoru.

Posebno je značajno usvajanje zakona za sprovođenje Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA), kojim se postavlja zakonski osnov za uređenje odgovornosti digitalnih platformi i nadzor nad njihovim postupanjem. Kako je puna primjena ovog okvira vezana za pristupanje Evropskoj uniji, period do članstva mora biti iskorišćen za pripremu institucija. Neophodno je obezbijediti nezavisnost i stručne kapacitete Agencije za audiovizuelne medijske usluge kao koordinatora za digitalne usluge, transparentne procedure i djelotvorne mehanizme zaštite korisnika. 

Jednako je važno ojačati Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, čije kadrovske, finansijske i stručne kapacitete u oblasti informacionih tehnologija Komisija ocjenjuje nedovoljnim. Zaštita privatnosti zahtijeva instituciju koja može djelotvorno da nadzire obradu podataka i reaguje na povrede prava građana. 

U tom procesu važno je osigurati da regulacija digitalnog prostora ne bude izgovor za neopravdano ograničavanje slobode izražavanja, već da bude zasnovana na zaštiti ljudskih prava, transparentnosti i odgovornosti svih aktera. Korisnicima moraju biti dostupni jasni razlozi za odluke o uklanjanju sadržaja ili ograničavanju naloga, kao i djelotvorna mogućnost da takve odluke ospore.

Potrebni su konkretni rezultati, a ne samo usvojeni propisi

Nalazi Evropske komisije potvrđuju da Crna Gora jeste ostvarila napredak, ali i da se ključni izazovi ne mogu riješiti samo usvajanjem novih zakona i strategija.

Napredak u procesu evropskih integracija imaće puni smisao tek kada se evropski standardi osjete u svakodnevnom radu institucija, medija i digitalnih platformi, ali i u stvarnoj zaštiti prava svakog građanina.

Što je članstvo u Evropskoj uniji bliže, to je veća odgovornost institucija da evropske standarde u potpunosti primjenjuju u praksi. Da pokažu da taj napredak znači i više slobode, više bezbjednosti i više odgovornosti.

NVO 35mm tim