Kordinatorka ste SOGI centra u Podgorici koji se nalazi na novoj lokaciji. Da li ste u dosadašnjem radu imali neprijatnosti u novom naselju?

Od zvaničnog otvaranja SOGI centra u martu, nijesmo imali napada na sami prostor niti na članove/ice zajednice koja svakodnevno posjećuje naše prostorije i aktivno učestvuje u sadržaju i programu. Možemo reći da smo i više nego zadovoljni kako je prva polovina godine protekla kada je bezbjednost i sigurnost u pitanju, a nadamo se da ni u budućnosti nećemo imati probleme ove vrste.

S obzirom da ste smješteni u maloj zajednici u Podgorici kako je okruženje prihvatilo otvaranje i rad SOGI-ja?

Imajući u vidu da je Centar lociran u samom srcu Stare Varoši u Podgorici, očekivali smo neprijatnosti od strane okruženja. U početku, odnosno prvim nedeljama rada nailazili smo na nerazumijevanje najbližih komšija kojima se ideja centra za LGBTIQ zajednicu na ovoj lokaciji i nije baš dopadala. Međutim, zdravom i konstruktivnom komunikacijom, trenutno se svi, kako aktivisti, tako i zajednica, osjećaju bezbjedno, prihvaćeno i dobrodošlo na ovoj adresi.

sogi2

Prethodni centar je više puta bio kamenovan i pod stalnom policijskom zaštitom. To danas nije slučaj. Šta vidite kao razlog promjene?

Prije svega, prethodni SOGI centar funkcionisao je u periodu od 2013. do 2016. go dine, kao prvo LGBTIQ orijentisano mjesto u Crnoj Gori. Možemo reći da se naporima, prije svega civilnog sektora, situacija kroz ovih par godina dosta poboljšala za samu LGBTIQ zajednicu, pa je trenutno stanje društvene svijesti na mnogo boljem nivou, a sam stepen homofobije, iako još uvijek nedovoljno, umanjen u odnosu na godine iza nas.

Ipak, odlična saradnja sa Upravom policije omogućava nam da na većim tematskim okupljanjima zajednice imamo policijsku zaštitu i dodatno se osjećamo bezbjedno.

Da li postoje procedure kada su u pitanju napadi na LGBTIQ osobe u Centru?

Što se tiče samog Centra, rad i funkcionisanje istog definisan je Kućnim redom, koji je javno dostupan svima koji su korisnici, a kojim se eksplicitno zabranjuje svaki oblik nasilja, diskriminacije, govora mržnje, netolerancije ili netrpeljivosti unutar prostorija Centra – bilo to usmjereno između unutar zajednice ili drugih pojedinaca.

Koordinatorka zadržava pravo zabrane boravka i/ili dolaska svim licima za koja procijeni da su prekršili Kućni red i/ili da nanose štetu kako drugim članovima, tako i ugledu samog Centra.

Članovima zajednice, uvijek je na raspolaganju koordinatorka Centra – dok borave u istom, a onima koji dolaze po pomoć maksimalno se izlazi u susret kako razgovorom, tako i daljim postupkom djelovanja ukoliko je to potrebno. Osim koordinatorke, većinu vremena su dostupni i volonteri i volonterke koji aktivno učestvuju u funkcionisanju Centra, bez kojih mjesto ne bi imalo značaj koji trenutno ima.

Kako ocjenjujete posjećenost aktivnosti i programa? Postoje li prepreke u zajednici?

Često nam dolaze članovi/ce koji još uvijek nisu autovani i prepoznati od strane drugih. Jednostavno ne žele da budu dio zajednice ali im je potreban prostor u kome će se osjećati sigurno. Zato se na listama i potpisuju inicijalima. Ovo je posebno vidljivo kod djevojaka i žena ali i razumljivo. Žene nemaju „vjetar u leđa“ kao ni prepoznatljive žene koje vode pokret. S toga treba raditi na vidljivosti. Mi često organizujemo okupljanja ili tematske radionice koje posjećuju uglavnom mladi od 16 do 25 godina.

S obzirom da dolazite sa Sjevera Crne Gore i da LGBTIQ prostori postoje jedino u Podgorici kakav je Vaš stav o tome? Koliko ovakvi prostori nedostaju širom Crne Gore?

Iako smo dosta napredovali od 2010. godine kada je LGBTIQ pokret i započeo u Crnoj Gori i stopa prihvatanja LGBTIQ osoba donekle porasla, realno stanje stvari je daleko od prihvatajućeg i sigurnog za samu zajednicu. Posebno ako govorimo o sjevernoj regiji, gdje je ova tema i dalje nedovoljno zastupljena, a stanovnici sjevernih opština posjeduju malo znanja o LGBTIQ osobama, van onoga što biva medijski prezentovano.

sogi4

Kako i sama dolazim sa Sjevera, voljela bih jednoga dana vidjeti LGBTIQ friendly prostor i u svom gradu, međutim, smatram da je još uvijek rano govoriti o tome.

Po mom mišljenju, kako bi prostor za zajednicu uspješno funkcionisao na Sjeveru države ili u bilo kojem gradu van Podgorice, neophodno je što bolje upoznati lokalno stanovništvo sa LGBTIQ tematikom – kroz treninge, obuke, kampanje, itd. Ujedno ohrabriti članove zajednice iz manjih opština da slobodno žive svoje živote bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju ili rodni identitet. Kada postignemo imalo razumijevanja i/ili prihvatanja za LGBTIQ zajednicu na Sjeveru – biće vrijeme i za postojanje ove vrste prostora van Glavnog grada.

Zašto LGBTIQ zajednica treba da posjećuje SOGI?

SOGI centar jeste mjesto gdje LGBTIQ zajednica može doći, okupiti se, zabaviti i osjećati se bezbjedno, dalje od neprihvatanja i stigme koja je i dalje dio našeg društva.

Svim korisnicima/cama dostupan je širok spektar mogućnosti i bogat sadržaj kojim se zadovoljavaju potrebe same zajednice u Crnoj Gori. Od psihosocijalne podrške, do raznih radionica, edukacija, obuka, predavanja i druženja. Svi članovi zajednice mogu pronaći nešto što je u sklopu njihovog interesovanja ili prosto posjetiti Centar i dobiti besplatno osvježenje i čaj/kafu uz mogućnost upoznavanja prisutnih.

Iskustvo je pokazalo da ovaj prostor doprinosi razvoju nivoa samopouzdanja kod mladih LGBTIQ osoba, a značajno poboljšava psihološko, emocionalno i sveukupno zdravlje.

U SOGI-ju vas čeka vesela i nasmijana ekipa, uvijek spremna za druženje i dijalog.

Dobrodošli/e! ?

Kristina Ćetković

Tekst je nastao u okviru projekta „(Ne)Zaštićeni“ koji sprovodi NVO 35mm a finansira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom članku ne moraju neophodno predstavljati mišljenja i stavove Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Tekst je prvobitno objavljen na portalu Standard.